Ole taua ole moe mo se olaga fiafia ma maloloina e le mafai ona faʻaitiitia.
afai e le o toe alofa o ia ia te oe
Masalo e te iloa le mea e pei o le ala i luga vaivai ma feagai le aso i se moe-leai se moe zombie-pei setete.
E malo… matua malo lava.
Ae ui i lea, o le lalolagi o se pisi nofoaga ma e foliga mai na o le pau lava le auala e alu ai i luma - pe malepe e oʻo lava i taimi - o le tuʻuina ese itula taua o le moe e faia ai sili atu.
Ae paga lea, o le tino o le tagata manaʻomia masani, lelei moe e tausia ia lava.
O se tagata ua tigaina i se taimi umi, le tumau moe leiloa mafai ona maua faʻaopopo faʻafitauli o le mafaufau ma le tino maloloina.
O le le lava o le moe e mafai ai ona faia se tagata le mautonu , le lelei aʻafia ai o latou lagona ma lagona, ma faʻaleagaina ai lo latou agavaʻa e taulima ai le popolevale ma faitio mafaufauga faitio .
O le a oʻo atu i totonu ma le lelei aʻafiaga itu uma o le olaga o le tagata.
Ae o le a le tele moe e te matua manaʻomia?
Seʻi tatou saili…
O Vaega e Fa o le moe
Faʻavasegaina e saienitisi le moe i ni vaega se fa e fua ma eseʻese ma le faʻaaogaina o le electroencephalogram (EEG).
Ua latou fuaina le malosi o le faiʻai o le faiʻai ma alaleo o tagata o momoe, ma tuʻufaʻatasia ia ma isi faʻailoga o meaola e fesoasoani e faʻamautinoa ai le taimi e fefulisaʻi ai le mafaufau ile laasaga o le moe.
O mea nei na latou mauaina.
Vaega 1 - Le Malamalama E Le-Rem Malamalama
Vaega 1 o le sili ona malamalama laʻasaga o le moe.
E mafai ona fafagofie le tagata ma tafea i totonu ma fafo o le moe.
O mata e masani ona minoi lemu ma maso gaioiga telegese foi.
I lenei laasaga e masani ona maua e tagata faʻalavelave faʻafuaseʻi maso ma le lagona o le paʻu e ono fafagu ai i latou ala.
Vaega 2 - Le moe momoe e le-Rem
Aʻo sifi le tagata i le Vaega 2, o le a faʻamuta le gaioi a o latou mata aʻo faʻasolosolo lemu lava ona galu.
O le faiʻai o le a faʻatupuina faʻavaitaimi se gaioiga o gaioiga i le tulaga o galu vave faiʻai.
O le tino o le tagata pa'ū paʻu ma o latou fatu tataʻi lemu i lalo ao o latou tino saunia o ia lava e ulu loloto moe.
Vaega 3 - Le moe malolo e le-toe moe
Vaega 3 o le vaega muamua o le 'Slow Wave Sleep' (SWS), poʻo le moe moe.
Delta moe maua mai lona igoa mai le maualuga amplitude faʻailo ma le telegese taimi taʻutaʻu o delta galu.
O nei taʻamilosaga maua ai le sili moe malologa o laʻasaga uma.
O papau e momoe e le oʻo i nei tulaga e ono momoe i le po atoa ae leai lagona le malolo pe mataala pe a latou ala mai . Atonu e faigata foi ia latou ona amata i le taimi e amata ai ona feala.
O se tagata i lenei tulaga o le moe o le a sili atu ona faigata ona faʻaoso ma ono moe i le gogolo poʻo le leotele leo ma e oʻo lava i gaioiga.
O se tagata na ala mai i le Vaega 3 moe o le a masani ona maua i le mafaufau faigata ma maua se faigata taimi suia i le setete o le ala.
O le taimi foi lea o le moe lea e ono maua ai e se tagata ni mea e pei o bedwetting, po terrors, sleepwalking, pe moe talanoa.
O nei amioga e taʻua o le parasomnias. E masani ona tutupu i le vaitaimi e sifi ai le faiʻai mai le moe i le REM i le moe REM.
O saienitisi na talitonu muamua o lenei o se vaitaimi o le filemu ma filemu i se tagata moe, ae o lenei na iu i le le moni.
E fai lava si malosi o le faiʻai a o alu e faʻataʻitaʻi ma sauniuni le tino mo le aso a sau.
Saienitisi faia moe moe fuafuaina o le tulaga 3 delta moe o le mea moni o se mea tatau. Na latou mauaina lenei faʻaiuga ina ua uma ona maitauina o le faiʻai o le a taumafai e toe foi i lemu galu moe pe a fai e faʻalavelave i lenei taimi (e ui e le o taimi uma e alualu ai i luma).
Rem Moe
Ole vaega mulimuli ole moe (Rapid Eye Movement) moe. O le tulaga e miti ai le tagata.
Soo se tagata e miti, e ui atonu latou te le manatuaina pe i ai se sili atu faigata taimi toe manatuaina latou.
E sili atu ona faigofie mo tagata e ala i le taimi o le moe REM e manatua a latou miti.
E eseese physiologically mai isi laasaga o le moe i lena maso e aunoa ma le minoi, manava e le masani ai, ae o le EEG faʻaali mamanu e pei o le tagata o ala mai.
O le tataʻi fatu o le tagata ma le toto maualuga o le a masani ona faʻateleina pe a latou ulufale ma faʻaauau e ala i le moe REM.
Ua masalomia e saienitisi o le supa maso i le taimi o le moe REM atonu o le iʻuga o le tuputupu aʻe lelei o lona uiga ia taofia tagata mai le faatiga ia i latou lava mai le gaioi gaioiga a o latou momoe.
O mata e tumau tapunia, ae latou te feoaʻi mai le tasi itu i le isi a o le tagata moe momoe malosi faiai faiʻai ma miti e na tupu i lenei taimi.
O le manava a le tagata e ono avea papaʻu, vave, ma le masani ai.
Sili atu manaʻoga moe faʻamatalaga (tusitusiga faʻaauau lalo):
- 14 Mea e Fai Ae Le i Moega O Le A Tuʻu Oe I Se moe loloto, malolo
- Faʻafefea ona moe moe vave: 8 Auala e tafetafea ese ai i faamaumauga taimi
- E faʻapefea ona aʻafia le moe i le moe (And vice Versa) ma le mea e mafai ona e faia e uiga i ai
- 20 O Pese Sili Ona Lelei E Moe I: O Se Lisi Taimi Moega
Le Faagaioiga O Se Taamilosaga Moe
O le moe taamilosaga o le vaitaimi o le taimi e alu ai mo se tagata e sifi i le tele o laasaga o le moe, ae o le tagata e le na o le sifi mai le Vaega 1 e ala i le REM.
Ae ui i lea, o le averesi moe moe taʻamilosaga foliga mai sili atu pei o lenei: Laʻasaga 1 (malamalama) - Vaega 2 (malamalama) - Vaega 3 (loloto) - Vaega 2 (malamalama) - Vaega 1 (malamalama) - REM.
E toe foʻi le tagata moe i le Vaega 1 pe a maeʻa le REM ma toe amata le taʻamilosaga.
A o alu pea le po, o le a faʻaalu e le tagata le tele o taimi i le moe REM ma laititi le taimi i le Vaega 3.
Ole taamilosaga muamua ole moe e tusa ma le 70 ile 100 minute. O taʻamilosaga nei o le a faʻateleina i le umi, i le averesi 90 i le 120 minute i le taʻamilosaga.
O le averesi tagata moe o le a maua le tolu i le lima taʻamilosaga taamilosaga i le atoa po.
O le taʻamilosaga muamua a le REM e mafai ona faʻapuʻupuʻu i le sefulu minute, ae o taʻamilosaga taʻitasi e soso atu e lata i le itula.
O le a le tele o le loloto ma le moe moe e te manaʻomia moni i le po?
O le aofaʻi o le moe loloto ma le REM e tusa ma le averesi o manaʻoga o tagata matutua e tusa ma le 20-25% o le latou moe atoa, fuafua lava i le tele o itula latou te momoe ai.
I le 7 itula, e tusa ma le 84 i le 105 minute. I le 9 itula, e tusa ma le 108 i le 135 minute.
E matele ina manaʻomia e tagata le laʻititi o le moe aʻo latou matutua, lea e mafua ai ona sui le averesi.
Ole averesi o tagata matutua e manaʻomia 7-9 itula moe ile po. O le taimi e fufui ai le tagata i lalo o le 7 itula o le moe i le po, ua amata loa ona latou maua aafiaga leaga o lo latou soifua maloloina faʻaletino ma taliga mafaufau .
Faʻafefea Ona Ou Iloa Afai Ua Oʻu Lava Moe?
O le averesi tagata e tatau ona mafai ona galue e aunoa ma le manaʻoga mo moe i le aluga o o latou aso.
O le fiamoe a o e faigaluega pe tiʻetiʻe foʻi, manaʻomia sina moe aoauli, lagona faʻafuaseʻi i le aso atoa, poʻo le seʻe ese aʻo faia se isi gaioiga o mea lelei uma na e ono le lava ai lau moe.
Tagata e faigata ona ala i luga ma alu i luga mai le moega i le taeao pe na momoe i totonu o ni nai minute o le ala i luga o le moega ono mafai foi ona le maua se moe.
O aʻafiaga leaga o le le lava o le moe….
O le le lava moe e faʻateleina ai lagona, o le avanoa o le faʻanoanoaga, lelava, le lava, faʻaletonu le tino puipuia, ma faʻaletonu le aʻoaʻoina ma le mafaufau mafaufau gafatia.
E faʻalauteleina faigata i le feagai ai ma faʻafitauli ma faʻatonutonu lagona, faʻavaivaia le faʻamalosi tino, faʻafaigofie sili atu faʻaletino maʻi, mamafa mauaina, hallucination ma delirium.
E faʻateleina ai foʻi le ono iai o gasegase o le tino e aofia ai ma kanesa, maʻi suka, toto maualuga, ma papala.
O se tagata ua motusia lana moe o le a le oʻo i le loloto, sili toe faʻaleleia vaega o le moe taʻamilosaga.
Soʻo se taimi e ala ai atoa le tagata, e manaʻomia e le faiʻai ona amata le taʻamilosaga atoa. O le moe gagau e tutusa lava le leaga - ma o isi taimi e sili atu le leaga - nai lo le le moe lava.
E mafai ona talepeina i fafo leo, tuua se televise poʻo musika i luga, o le le maua lelei le vevela, fagafao, fafagu tamaiti, poʻo le mafaufau mafaufau mataupu e taofia ai le tagata mai le oʻo atu i na loloto, toe faʻaleleia laʻasaga o le moe.
E Taua Pe a ou moe?
E oʻo mai i le taimi nei sa matou talanoaina pe faʻafefea e le tulaga 3 le moe i le moe loloto le toe faʻaleleia ma a o alu pea le po, o lenei vaega o le moe taamilosaga faʻapuʻupuʻu mo le fiafia i le moe REM.
Lenei ono, avea, faʻamatala mo le matua-poto le poto na itula uma o moe ae leʻi ta le vaeluaga o le po e taua ai le lua pe a maeʻa le vaeluaga o le po.
E ui e le saʻo le moni (o le 2: 1 vaevaega e toʻesea mai le manifinifi o le ea), o se taimi muamua moe e ono aoga i le lagona faʻafouina sau le taeao.
I totonu o le Time Magazine tala , Dr. Matt Walker, faauluuluga o le Sleep and Neuroimaging Lab i le Iunivesite o Kalefonia, Berkeley, fautua mai o le moe i se taimi i le va o le 8pm ma le vaeluaga o le po e tatau ona maua ai le faiʻai ma le tino uma le Vaega 3 moe e manaʻomia.
Aua e pei ona taʻua i le tusitusiga, 'O le sifi mai le moe i le REM i le REM moe e tupu i isi taimi o le po tusa lava poʻo afea e te moe ai.'
Peitaʻi e i ai le eseesega le maalofia pe a amata ona lagona e tagata le lelava. O nisi tagata e masani lava o gogolo i taeao, aʻo isi e lulu i le po, ma latou ono ono maua lena lagona fia moe i taimi eseese.
Ma o le a moe taimi o le tagata o le a suia pe a latou matutua. E manaʻomia e tamaiti laiti le taimi moe e sili mamao atu nai lo tagata matutua, ae a oʻo i le kolisi tausaga, latou te ono iloaina latou te le lagonaina le lelava seʻi latalata i le vaeluaga o le itula.
I tua atu o lenei tausaga, o le masani lelei a le moe a se tagata o le a faʻasolosolo ona avea muamua vave tasi.
Ioe, ioe, e afaina pe a e moe. E fetaui lelei, oe o le a faʻatuatuaina i faʻailoga na tuʻuina atu e lou tino ia te oe ma maua le taimi saʻo i se mea i le va o le 8pm ma le vaeluaga o le po.
O le moe o se vaega taua o le faʻatumauina o le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau.
Avea ma faʻamuamua.
E aoga tele lou taimi e feutanaʻi ai ma se fomaʻi pe a fai e faigata ona e moe i le po.
Faʻamatalaga:
http://healthysleep.med.harvard.edu/healthy/science/what/sleep-patterns-rem-nrem
https://www.ninds.nih.gov/Disorder/Patient-Caregiver-Education/Understanding-Sleep
faʻafefea ona fai lou toʻalua e tuʻua le isi fafine